Oko Kranjske Gore i još malo 2 (14. kolovoza 2015. godine, materijal iz 6.-10.8.2015.)

Pogled iz sela Rateče

Svaki komad zemlje trebalo bi osjetiti pod stopalima da ga se stvarno upozna. Ne stigne se nažalost obići cijeli svijet i biti svugdje. To zapravo znači ne biti nigdje. Peking, Šangaj, Boston, Tokio, Dubai, Moskva. Biti u Madridu. >> Sletjeti zrakoplovom ili živjeti flamenco? Što je Madrid za nekoga tko nema pojma o Madridu?

Čak i oko Kranjske Gore potrebno je malo varati. Ne stignemo sve osjetiti stopalima pa se u kasno popodne odvezemo u Rateče. Pogled (iznad) je najljepši pod mjesnom crkvom (ispod). Iz nje nakon mise izlaze mještani, a ljubazna gospođa kaže nam da je Gozd Martuljek lijep, ali da je Rateče ljepše. I da se u njemu zdravije spava.

Crkva. Rateče

U Podkoren smo došli u najvrelije doba dana. U sjeni ogromne lipe u središtu sela očajnički tražimo svježinu u mirisima što ih donosi slabi lahor. Pokošena trava. Prolazi zeleni traktor s crvenim kotačima (ispod).

Podkoren. Lipa.

Iznad Podkorena (ispod) vodi cesta prema Villachu / Beljaku.

Iznad Podkorena

Kod Podkorena je i zaštićeni krajolik Zelenci. U Zelencima izvire Sava Dolinka. O Savi na obavijesnoj ploči pored Zelenaca piše:

Sava je najduža slovenska rijeka (219 km), a njen sliv obuhvaća 53 % površine Slovenije. Sava je alpska rijeka jer oba njena izvora, Sava Bohinjka i Sava Dolinka izviru u Julijskim Alpama. Prvi izvor Save Dolinke je kraška Nadiža koja izlazi iz planinske strmine sjeverozapadno od Tamara. Vode Nadiže i drugih izvora sa strmih strana Planice u dodiru sa šljunkom u dnu doline prelaze u podzemlje i opet izviru na površinu kod nepropusnog morenskog nasipa u obliku mnoštva izvora, bazena i malih jezerca u Zelencima koji su njen drugi izvor.

Zelenci su muzika boje (ispod) i to ne samo zelene. Voda je čista toliko da djeluje gotovo nematerijalno, kao prozirni duh vode koji zatreperi kao struna kad vjetar prebire po njegovim raskošnim bojama.

Zelenci

Sviraju i zelenačke pastrve (ispod). Njihova glazba je uglavnom spori i otužni čelo, koji šizofreno prelazi u violinski vrisak kad pokoja rabijatna pastrva iskoči iz vode. Mogu li pastrve biti sretne? Ako mogu, onda su Zelenci idealno mjesto za njihovu sreću.

Milijuni malih duga plešu po dnu (ispod). Strogo govoreći, >> radi se o ovisnosti indeksa loma vode o valnoj duljini svjetlosti (recimo, ala Cauchy), ali to mi na ovom mjestu zvuči nekako pregrubo.

Zelenci. Pastrva.

Iza slovensko-talijanske granice, prema Tarvisiju (Trbižu) cesta propada i krajolik gubi svoju planinsku veličanstvenost. Svejedno, i s talijanske strane se dva-tri kilometra lijepo vide gore (ispod). Mačka lovi u travi.

Casa Alpina "Pri sestrah". Eto ti Italije, zvuči isto kao i Slovenija.

Fusine. Trbiž. Trevisio.

Blizu Kranjske Gore je jezero Jasna (ispod). Svi turisti valjda znaju za njega. Uzjašu na kip kozoroga pa se fotografiraju.

Djevojke u dresovima s državnim oznakama Bosne i Hercegovine prolaze uz cestu. Obilazimo ih pored male hidroelektrane zbog koje je jezero i sagrađeno.

Jezero Jasna. Kranjska Gora.

Jezero puni rijeka Pišnica (ispod). Raspravljamo o tome može li Pišnica konkurirati Soči po boji koja je koncentrat neba. Ja ipak više volim Soču.

Odrasli se sunčaju, a djeca gacaju po vodi. Hladna je.

Pišnica. Kranjska Gora.

Od jezera Jasna vodi cesta prema prevoju Vršič, a samo 4 km od jezera nalazi se ruska crkva (ispod). O Rusima, Vršiču i ruskoj cesti >> pisao sam prije više od tri godine kad sam zadnji put bio ovdje.

Pred kapelicom je grob neznanog vojnika. Na obavijesnoj ploči pred crkvom između ostalog piše (moj prijevod):

Za gradnju ceste od Kranjske Gore preko gorskog prijelaza Mojstrovka (Vršič) sve do Trente, austrijska vojska angažirala je više od 10000 ratnih zarobljenika. U ožujku 1916. godine snježna je lavina s Mojstrovke zatrpala više od sto ruskih zarobljenika i nekoliko austrijskih stražara. Na tragične događaje podsjećaju grobišta pred Erjavčevom kućom i grobnica pri ruskoj kapelici koju su u spomen na preminule zarobljenike postavili preživjeli zarobljenici 1917. godine.
Ruska crkva

Sladoled u Kranjskoj Gori na kraju dana. Figov poliv i cimet. Pada noć. Turisti se okupljaju uz odličnu skupinu glazbenika u suknjicama, od kojih je jedan Slovenac (ispod). Slovenac svako malo objasni, pola na slovenskom, a pola na engleskom, nešto iz abecedarija keltske glazbe.

Odlični su, ali bili bi još bolji da imaju pjevačicu. Crvenokosu Irkinju. Mná na hÉireann. Ili barem crvenokosu Slovenku. >> S glasom Kate Bush iz mladih dana. Sad sam pretjerao.

Svirka. Kranjska Gora.
<< Oko Kranjske Gore i još malo 1 Oko Kranjske Gore i još malo 3 >>

Zadnji put osvježeno 14. kolovoza 2015. godine