Propast Cricka 14, dio drugi (22. siječnja 2013. godine)

>> Prvi dio

Vaša znanstvena tajnovitosti, ac. tech. Alenykky,

Pišem Vam duboko zabrinut stanjem u kojem se Institut za istraživanje kvittocibinskih gljiva nalazi, u nadi da će Vaša tajnovitost u vezi s tim moći nešto učiniti. U tekstu koji slijedi, skicirat ću najgrubljim potezima to stanje, a sve detalje spreman sam Vam objasniti, nađete li to potrebnim, i u pogodnijoj formi.

Institut za istraživanje kvittocibinskih gljiva počeo se dezintegrirati s dolaskom sadašnjeg ravnateljskog nadzornika, ac. fung. Ryttopa Rennaala. On je na tu funkciju došao s pozicije dugogodišnjeg pomoćnika prethodnog nadzornika, ac. fung. Nimroda Nullata, koji mu je bio i voditelj gljivarske habilitacije, i to je na fundamentalan način odredilo njegovo djelovanje u proteklih pet godina. U proteklih se pet godina ac. fung. Rennaal, naime, nije bavio gotovo ničim osim narušavanjem međuljudskih odnosa na Institutu za istraživanje kvittocibinskih gljiva i pripremanjem terena za emeritnu konzervaciju ac. fung. Nimroda Nullata. Započelo je to već s njegovim nastupnim govorom i programom u kojem je on najavio moguću potrebu za konzervacijom seniornih gljivarskih istraživača, ali moram priznati da u tom trenutku ja nisam ni slutio do kojih će se patoloških razmjera njegov naum razmahati.

Ryttop Rennaal

Upravo kad je ac. fung. Rennaal započeo sa svojim nadzorovanjem i ja sam započeo s vođenjem svog gljivarskog modula te sam, htio ne htio, bio upućen na tijesnu suradnju s nadzornikom, ako ništa drugo, a ono kroz zamolbe za nabavu opreme i odlaske na konferencije. I već se u tim, najtrivijalnijim aspektima znanstvene gjivarske djelatnosti pokazala, meni u tim vremenima potpuno nerazumljiva nekooperativnost ac. fung. Rennaala i stalno zaustavljanje i preispitivanje mojih zahtjeva za nabavu opreme, biomaterijala i slično.

Ja sam o svojim problemima s nadzornikom nekoliko puta obavijestio Gljivarsko Vijeće, no nisam dobio nikakvu pozitivnu reakciju. U zadnjem pismu koje sam 4.3.2193. godine uputio Vijeću (prilog 1), kao reakciju na dopis ac. fung. Sebarda Smettera, između ostalog stoji:

Izostanak bilo kakve konstruktivne reakcije velike većine članova Gljivarskog Vijeća na moj prošli dopis upućen holo-mailom svim članovima Vijeća (problem ugradnje miceli-klimatizacijskog uređaja) meni također govori o tome da su neki znanstvenici Instituta jednakiji od drugih u očima 'nas, znanstvenika Cricka 14'. Kao što ste svi iz mog holo-maila imali prilike čuti, nadzornik Rennaal se u odnosu prema meni postavlja nekorektno i nasilnički, a moji prijedlozi za nabavu prolaze kroz mnogostruke kontrole i pokušaje blokade, čak i kad se radi o nabavi koja potpuno glatko prolazi za potrebe drugih modula i laboratorija (uključujući i miceli-klimatizacijske uređaje 1). To diskriminira (sad svjesno koristim rječnik ac. fung. Smettera) i otežava moj znanstveni rad, narušava moje zdravlje, umanjuje potencijale Instituta, ali i teško oštećuje međuljudske odnose. Sve to izravno produbljuje i 'generacijski raskol na Institutu'.

Iz današnje pozicije znam da nadzornikovu, samo naizgled iracionalnu tvrdoglavost i kapricioznost nisam iskusio samo ja, nego i svi koji su se usudili načiniti bilo što i tražiti za potrebe svog modula išta izvan onoga što je on smatrao korektnim. A njegove su zamisli o „korektnosti“ i, općenito o znanstvenoj djelatnosti, na granici totalitarnosti.

Protosheme i ostali dokumenti o unutarnjoj regulativi na Institutu

Zamisli ac. fung. Rennaala o regulaciji znanstvene djelatnosti na Cricku 14 vide se najbolje iz niza dokumenata (tzv. „protoshema“) koje je za svog mandata uspio donijeti, a čiji je jedini rezultat, a ja mislim i cilj, rast nepovjerenja i straha među djelatnicima Instituta. Između ostalog, on je, prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti slobodno gljivarsko istraživanje, regulirao jednom od svojih „protoshema“, uvodeći efektivno cenzuru te zahtijevajući od svakog gljivara Instituta da prije slanja svog rada na recenziju, primjerak tog rada pošalje u njegov ured. Cilj je te procedure bio da on pregleda rad i zaustavi njegovo objavljivanje ako procijeni da je to potrebno.

Možda u nekim normalnim okolnostima u tome ne bi bilo ništa sporno da nadzornik nema vrlo jasno mišljenje o tome kakva je gljivarska djelatnost u interesu Instituta, a kakva nije, te da je to mišljenje i javno izrekao na sjednicama Gljivarskog Vijeća. Na moju veliku nesreću, moje je, na primjer, područje djelovanja, prema njemu 2, izvan fokusa koji Institut treba slijediti. Nije tu njemu nimalo važno kakva je kvaliteta mog istraživanja, a ja sam, iz osobnog iskustva, siguran da je u njegovoj procjeni „kvalitete“ nečijeg znanstvenog rada jedini važan kriterij sluša li dotični voditelj modula bespogovorno njegove naputke ili ne. Iz takve totalitarne pozicije, ac. fung. Ryttop Rennaal, uspio je u kreativnu, slobodnu i lijepu djelatnost kakva je gljivarska znanost unijeti prijetnju, strah i nepovjerenje i nepovratno narušiti međuljudske odnose.

Nadzornik Rennaal je nizom svojih protoshema i javnih izjava 2 sam sebe doveo u sukob interesa, zahtijevajući od svih znanstvenika da prije objave znanstvenih radova prolaze njegov nadzor (!), istovremeno iskazujući mišljenje da su neka istraživanja u interesu Instituta, a neka možda i ne.

Nažalost, koliko mi je poznato, većina voditelja gljivarskih modula šutke je prihvatila ovaj cenzorski nalog i, i danas redovito šalju svoje radove u Ured nadzornika. Ja takvu praksu nisam mogao prihvatiti jer smatram da bih njome unizio i svoju profesiju i sebe. No, sa svakim radom koji mu nisam poslao na uvid, bijes ac. fung. Rennaala prema meni sve je više rastao, a moja redovita djelatnost bila je sve više ometana i zaustavljana iz "formalnih" razloga.

>> Treći dio

1 Ovdje treba napomenuti da je nadzornik Rennaal praktički istovremeno kad je odbio molbu za nabavu miceli-klimatizacijskog uređaja za moj modul, odobrio nabavu istog takvog uređaja za modul na kojemu on surađuje. Ovo je samo jedan u nizu sukoba interesa znanstvenika Rennaala i nadzornika Rennaala.

2 Ac. fung. Rennaal izjavio je na 7. sjednici Gljivarskog Vijeća, 29.11.2192. godine da "Institut mora dobro razmisliti koje će prioritete gljivarskog istraživanja istaknuti prema javnosti i Agenciji. Ukoliko odaberemo pogrešne prioritete, na primjer poderotine u gljivama smotanom prostor-vremenu, mogli bismo se naći u neugodnoj situaciji da objašnjavamo zašto se time bavimo upravo mi kad su resursi za takva istraživanja bolji na mnogim drugim postajama.". Poderotine u gljivama smotanom prostor-vremenu glavna su tema mog gljivarskog modula.

Pročitajte više SF postova u >> arhivi.

<< Vatrogasci Edith Piaf i ja >>

Zadnji put osvježeno 22. siječnja 2013. godine