Društvena mreža: Tesla (19. listopada 2015. godine)
- Što je cilj znanosti?
- Nije lako odgovoriti na to pitanje zato što je znanost na toliko mnogo načina uključena u naše društvo. S jedne strane ljudi od znanosti očekuju poboljšanja svakodnevice, očekuju primjenjive izume, očekuju lijekove, nove izvore energije, nove molekule, nanotehnologiju... S druge strane znanost je oduvijek bila na onom drugom kraju spektra koji ima vrlo malo [zajedničkog] s tehnologijom - to je onaj kraj spektra gdje se nalaze i religija i umjetnost, mitovi o stvaranju i filozofija. Iz takvog okružja izlazi idealna znanost kojoj je cilj bolje shvatiti mjesto čovjeka u svemiru i razumjeti svijet u kojem živimo, ali na svu sreću u cijelom tom spektru znanosti, od ove idealne, mitske i teorijske pa sve do primijenjene, postoji kontinuitet - to je i razlog zbog koje društvo danas ipak donekle financira znanost i zbog kojeg nas ipak donekle voli.
- Kako društvo u Hrvatskoj gleda na znanost i na znanstvenike? Koliko smo svjesni važnosti znanosti? Gladamo li to kao područje od javnog interesa?
- Mislim da bi znanost u hrvatsko društvo mogla biti bolje uključena nego što jest. Rekao bih da su prirodni znanstvenici u nekim situacijama premalo prisutni u društvu - kad se dođe u uvjete da se šire predrasude gdje bi prirodni znanstvenici mogli pomoći, gdje bi njihovo mišljenje moglo biti važno, rijetko se [tada] konzultiraju eksperti i to kod tema koje su vrlo značajne za građane. Recimo, kolika je razina zračenja smrtonosna ili da li je određeno cjepivo povoljno ili ga treba izbjegavati [...] Imam dojam da do javnosti često dolaze nekakve poruke koje su netočne u krajnjoj liniji. Znanstvenici su tu da ustvrde krajnju istinu i upravo je u tome vrijednost javnog znanstvenika čija je prvenstvena zadaća da djeluje u interesu građana ovog društva, da objasni ljudima u kakvom se društvu, situacijama i opasnostima nalazimo. Ja tu vidim vrlo važnu ulogu javnih znanstvenika kao ljudi čija je odgovornost prvenstveno društvena, a ne odgovornost prema profitu, izumu, kapitalu.
- S obzirom na to da ste već nekoliko puta izgovorili "javni znanstvenik", ja ću Vam postaviti protupitanje: Ako o nekoj važnoj temi javnost nema mišljenje znanstvenika, znači li to da možda ni ne traži mišljenje znanstvenika jer mu ni ne vjeruje iz razloga što je upoznala već veliki broj znanstvenika znanstvenika koji rade za nečiji interes i kapital pa kroz tu prizmu gleda sve znanstvenika?
- Nažalost je ta veza profita i znanosti dvosjekli mač. S jedne strane je ljudima koji se bave zaradom važno da znanost napreduje upravo zbog primjene, a s druge strane često se događa da se iz određenih financijskih interesa u javnost šire dezinformacije koje su namijenjene prije svega profitu. Ja mislim da je uloga javnog znanstvenika da u takvim situacijama ispravno reagira, kao profesor Baltazar, on je tipičan javni znanstvenik - ide okolo i pomaže svojim sugrađanima.
- Je li moguće vrednovati, mjeriti znanost i znanstvenika i na koji način? Ako znanstvenik ima određeni broj članaka? Vi do sada imate preko 50 znanstvenih članaka, ako netko ima više ili manje je li to način na koji se pomiče po ljestvici?
- To s brojevima je dosta osjetljivo jer neki članak može biti vredniji od 100 drugih članaka.
- Dakle kvaliteta, a ne kvantiteta?
- Naravno. Nažalost, mi jesmo u fazi "mjerenja znanosti" koja je možda i izašla iz svih razumnih okvira. Traže se konkretni brojčani pokazatelji koji bi trebali ukazati na vrijednost znanstvenika - to jest vrijednost znanstvenika u određenoj mjeri, ali tim brojčanim kriterijima uvijek treba pristupati s dozom opreza jer postoje uvijek vrhunski znanstvenici i ljudi koji razmišljaju i rade dobre stvari, a po tim kriterijima nisu predobri. Naravno, iza tog se [argumenta] uvijek skrivaju i ljudi koji ne rade, ali moramo voditi računa o tome da je znanost djelatnost koja zahtijeva vrijeme, dugotrajni trud i razmišljanje i ne može se uvijek jednostavno izmjeriti.
- Počeli smo s Teslom, jer je na današnji dan 1943. umro pa možemo razgovor privesti kraju opet s Teslom. Je li taj ideal o kojem je on govorio, o znanstvenim dostignućima koji će poboljšati i ujediniti svijet, je li to još uvijek tako ili se ideal promijenio? Je li nam taj ideal dostižan?
- Sigurno je da taj ideal živi u znanosti i sigurno je da smo svi mi prirodni znanstvenici pomalo i megalomani - nadamo se da će od toga što mi radimo nešto biti na korist društvu. Kad ste spomenuli slobodnu energiju - Tesli je to bila opsesija, da učini energiju dostupnu cijelom svijetu - i danas imate znanstvenike koji se time bave. Imate velike projekte nuklearne fuzije koji, ako uspiju, zbilja otvaraju pogled na sjajniju budućnost gdje nećemo ovisiti o izvorima nafte i plina koji se iscrpljuju, gdje možda čak nećemo ni zagađivati planet u ovoj mjeri u kojoj ga danas zagađujemo. Postoji jedna idealistička, sretna slika znanosti koja doprinosi društvu, a koja se najbolje vidi u takvim pothvatima koji nam stvarno daju razloga da se veselimo i da ulažemo u njih nadu i povjerenje.
- Ja ću emisiju završiti još jednim citatom Nikole Tesle: "Ja ne radim za novac, ja ne vodim brigu hoće li se moj patent prodati već hoće li koristiti znanosti. Ja radim na znanstvenoj teoriji kojom krčim put kroz nepoznate svjetove i postavljam temelje na kojima će buduće generacije zidati novi svijet." - Tako je govorio Tesla.
Mnogo od toga o čemu sam govorio u emisiji "Društvena mreža", 7. siječnja 2014. godine, a do čega je samo dio zapisan iznad, može se u širem opsegu naći na stranicama "Konstrukcije stvarnosti". Za sve one "koji žele znati više", evo tog materijala:
- >> Tesla govori
- >> Poduzetništvo i znanost
- >> Menadžer i znanstvenik
- >> Javna i privatna znanost, kredibilitet i profit
| << Twitter @AntonioSiber | Tumor na mozgu >> |
Zadnji put osvježeno: 19. listopada 2015. godine