Tekoma, 16. lipnja 2018. godine

Tekoma je kod nas vrlo popularan cvijet, biljka penjačica koja se lako može usmjeriti tako da omotava stupove ili da stvara lijepu sjenu na terasama i verandama. U takvom sam je kontekstu vidio rascvjetalu neki dan na Krku. A sjećam je se i iz Ljubljane prošle godine, na putu od mog stana do najbližeg Mercatora - svako malo bih stao i divio se živim bojama tog cvijeta (iznad; >> kliknite na sliku da je prikažete u dvostrukoj rezoluciji - primijetite da se na slici nalazi i jedna osa).

Tekoma (Tecoma) je rod penjačica čiji cvjetovi sliče trubicama. Najpoznatije su one iz Srednje Amerike, a dvije vrste su iz Afrike. U znanstveno-tehnološkom kontekstu, tekoma se, kao i mnoge druge, pogotovo južnoameričke biljke, ispituje zbog svoje specifične kemije. Tako se npr. zna da ekstrakt tekome ima snažno djelovanje protiv zgrušavanja krvi [1] pa će možda i neki budući lijekovi, možda kao definitivna zamjena varfarina koji može biti problematičan, biti temeljeni na nečemu od specifične kemije tekome. Posebno je u tom kontekstu zanimljivo da ekstrakt tekome izgleda djeluje i protu-hiperglikemijski tj. značajno snižava porast šećera u krvi nakon hranjenja [2] (kažemo da je antidijabetik). Ova je studija provođena na štakorima, i premda se od 18 studiranih gvatemalskih biljaka kao najbolja iskazala Guaiacum coulteri, koja šećer u krvi smanjuje za 31.4 %, tecoma je također vrlo aktivna i smanjuje ga za 17.5 % [2]. Ekstrakt tekome ima čini se i larvicidno djelovanje [3] te od nje možda bude kakve koristi u kontroli populacije komaraca.

Fotografija ispod prikazuje otpale cvjetove tekome koje sam fotografirao prošle godine kod svoje mame. Ona ima visoku tekomu, na samom ulazu u dvorište, koja se penje uz stup električne mreže.

Prelijepa ilustracija / slika ispod rad je Maurice Pillard Verneuila (1869 - 1942), francuskog slikara, ilustratora, dizajnera namještaja, keramike i dekoratera iz Art nouveau razdoblja. To je razdoblje (secesija) poznato po upotrebi biljnih i cvjetnih motiva kao elemenata dizajna pa je i Verneuil koristio cvijeće u dizajnu pločita, tapeta i tekstila. Ilustracija (ispod) je iz knjige ‎Encyclopédie artistique et documentaire de la plante (1904 - 1908), čini se sjajne "enciklopedije" s motivima biljaka, ne za botaničke, nego za umjetničke i dizajnerske "potrebe". Enciklopedija sadrži ~ 380 litografskih ilustracija biljaka.

Verneuileov talent za secesijski dekor može se vidjeti i na dizajnu ilustracije iz, također prelijepe knjige La plante et ses applications ornementales (1896) (Biljke i njihove ornamentalne primjene; ispod). Prikazani su uzorci temeljeni na cvijetu irisa (perunike), a u donjem desnom kutu vidi se i Verneuilovo ime.

[1] Villar, R et al, Guatemalan medicinal plants for platelet antiaggregant activity, Phytotherapy Research 11, 441 (1997).

[2] Alarcon-Aguilara, FJ et al, Study of the anti-hyperglycemic effect of plants used as antidiabetics, Journal of Ethnopharmacology 61, 101 (1998).

[3] Hari, I and Mathew, N, Larvicidal activity of selected plant extracts and their combination against the mosquito vectors Culex quinquefasciatus and Aedes aegypti, Environmental Science and Pollution Research 25, 9176 (2018).

<< Dvojni C

Oleander >>

Zadnji put osvježeno: 16. lipnja 2018. godine.