Leonardov hram, prvi dio, 11. prosinac 2009. godine

I tako započinje priča. Od danas. Sa skicom hrama poznatom kao folia 5v, MS2307 iz Codexa Atlanticusa, prikazanom u prigodno izrezanoj formi na slici iznad. Leonardo da Vinci tu inzistira na osmerokutu, što u njegovo vrijeme i nije tako neobično - Fillipo Brunelleschi (1377-1446) je koristio sličnu konstrukciju za fenomenalnu kupolu firentinske katedrale (Santa Maria del Fiore). Korištenje osmerokuta kao predloška za arhitekturu inspirirano je vjerojatno sličnom uporabom istog u vrijeme starog Rima - u tlocrtu Panteona može se jasno razaznati osmerokut, a postoji i Vitruvijeva ideja o "idealnom gradu" koji ima izgled osmerokuta kojemu je u centru manji osmerokut. Taj tlocrt "idealnog grada" bi prema kasnijim interpretatorima Vitruvijevih "Deset knjiga o arhitekturi" izgledao otprilike ovako:

Budući da je Leonardo bio sigurno inspiriran Vitruvijem (ovo naravno znamo ako ni po čem
drugom, a onda po njegovom
vitruvijskom čovjeku gdje razmatra
Vitruvijevu zamisao o geometriji ljudske figure), moguće je da ga je za "idealni hram" inspirirao
izravno Vitruvijev "idealni grad", a ako je inspiraciju crpio od Brunelleschi-ja, opet je posredno
bio inspiriran Vitruvijem, putem Panteona. Zanimljivo je ovdje spomenuti da je kupola firentinske
katedrale završena 1469. godine kad je Verocchio sa svojim mladim šegrtom Leonardom da Vincijem postavio
na njen vrh bakrenu kuglu.
I premda Leonardo nije nikad nešto izgradio, tj. ne poznaje ga se kao arhitekta, on je mnogo razmišljao
o arhitekturi. Što zato jer se ipak radi o Leonardu koji je morao po svemu njuškati, a što zato jer su
arhitekti u njegovo vrijeme bili izuzetno cijenjeni pa je Leonardo u arhitekturi možda vidio i priliku
za dodatnu zaradu. U svakom slučaju, detaljni tlocrt osmerokutnog hrama kojim sam otvorio ovaj post nije
jedino što je Leonardo zamislio. Tako Codex Ashburnham sadrži mnoge skice crkava, hramova i izrazito
geometriziranih građevina na kojima je ponekad teško razaznati imaju li uopće vrata i kakva im je
uporabna svrha. Evo jednog takvog primjera ispod. Radi se o dijelovima folija 21v i 22v iz Codexa B
(Ashburnham).

Na desnom tlocrtu se jasno vidi osmerokut, a igra četverokuta i rotiranog četverokuta, tj. opet neke varijante osmerokuta vidi se na lijevom tlocrtu. Slično je i sa skicama prikazanim na slici ispod, (opet iz Codex Ashburnhama) gdje, ovaj put, desna skica izgleda poput nečeg što se zbilja gradilo u Leonardovo vrijeme (na uštrb nenarušene simetrije kojoj Leonardo očigledno naginje - slično razbijanje simetrije vidi se i na slici s kojom je otvoren ovaj post).

Budući da Leonardo nije dobio priliku da izgradi nešto od tih svojih zamisli, pomislih, zašto ne bih
pokušao "uskrsnuti" neke od tih njegovih skica koristeći, naravno, određenu vještinu koju sam stekao
u računalnoj grafici i 3D modeliranju?
I tu započinje priča koja će se dokumentirati na stranicama
"Konstrukcije stvarnosti" u idućim mjesecima. Struktura koju ću izgraditi je ona s kojom je
otvoren ovaj post. Leonardo ju je donekle razradio i tlocrt sadrži dosta detalja koji će biti nužni
za konstrukciju 3D modela hrama. Bit će to hram izgrađen u njegovu slavu. Idući nastavak uskoro.
Vidi OVAJ post za drugi nastavak priče.
<< Galerija virusa | Lego dinosauri >> |
Zadnji put osvježeno: 11. prosinca 2009. godine.