Nanotehnologija (27. travnja 2010. godine, materijal iz 2006. godine)
Nanotehnologija: Radi se o zamisli da se svojstvima materijala manipulira na skali atoma, tj. da se molekularne i atomske interakcije "prilagode" tako da daju materijale željenih svojstava. Prethodna rečenica bi naravno mogla sasvim dobro opisivati kemiju ili znanost o materijalima. To i jest problem s nanotehnologijom - slabo je definirana. Ipak, neki spektakularni proboji u eksperimentalnoj znanosti smatraju se utemeljenjem nanotehnologije. Ovdje mislim na uređaje kojima se može manipulirati pojedinim atomima (tzv. skenirajući tunelirajući mikroskop i mikroskop atomske sile). Mnogima je dobro poznata slika samo 35 atoma ksenona na površini nikla koji ispisuju logotip IBM-a gdje je istraživanje i načinjeno. To su Donald Eigler i suradnici načinili još 1989. godine. Drugi značajan poticaj za nanotehnologiju dolazi iz kemije. Radi se o otkiću fulerenskih molekula C60 koje se sastoje od šezdeset atoma ugljika raspoređenih u loptastu strukturu. Za to otkriće su Kroto, Curl i Smalley dobili Nobelovu nagradu za kemiju 1996. godine.
.Gornji zvučni zapis je iz emisije "Na rubu znanosti: Nanotehnologija" iz 2006. godine u kojoj sam bio gost. U njemu govorim o definiciji nanotehnologije i očekivanjima od nje.
Zanimljivo je da se od istih atoma (ugljika) očigledno mogu dobiti i strukturalno i funkcionalno različiti materijali i molekule, uključujući dijamant i grafit koji su bili otprije poznati, ali i fullereni i ugljikove nanocijevi koje je 1991. godine otkrio Sumio Iijima. Potaknuti ovom raznovrsnošću struktura od ugljika, nanotehnolozi zamišljaju da bi se preuređivanjem atomskih struktura na nanometarskoj skali mogli dobiti potpuno novi materijali superiornih svojstava (jedan nanometar je milijunti dio milimetra). To nije posve promašena ideja, ali bi njena puna realizacija mogla biti prilično daleko. Još je Richard Feynman u svom famoznom govoru "Mnogo je mjesta na dnu" iz 1959. godine govorio o nečem sličnom. Mnogi nanotehnolozi i nanoznanstvenici ga zato smatraju "svecem zaštitnikom nanotehnologije". O nanotehnologiji i nanoznanosti pisao sam u svojoj knjizi Svemir kao slagalica (Školska knjiga, Zagreb, 2005. godine).
.U drugom dijelu zvučnog zapisa govorim o spekulativnijim aspektima nanotehnologije.
| << Čovjek kao evolucijska nepogoda | Izložba Martine Kramer >> |
Zadnji put osvježeno: 27. travnja 2010. godine