Teleologija oblika (3. ožujka 2015. godine)
U kupoli Gradske knjižnice u Zagrebu 25. veljače ove godine održana je tribina "Teleologija oblika". U prozoru iznad nalazi
se snimak te tribine, kliknite na prozor za početak streaminga s YouTube-a.
Ideju za tribinu dala je zapravo Ismena Meić nakon gledanja jedne epizode "Na rubu znanosti" naziva "Oblik i energija"
gdje sam davne 2006. godine gostovao s donekle sličnom tematikom.
Ja se ovaj put nisam htio zadovoljiti s ponavljanjem istog sadržaja pa sam sažetak prijedloga tribine (ispod) pripremio s namjerom da pozovem goste iz različitih struka, koji gledaju na oblik drukčije od mene:
Moderator: Antonio Šiber
Oblik je način zauzimanja prostora. Tijela mogu prostor zauzimati oblo i mekano, kao kruška, ispresijecati ga oštro i sitno poput bodljikave žice, ili ga razdijeliti na unutrašnjost i vanjštinu kao što to čini plastična boca. Živa priroda je puna različitih oblika koji su takvi radi određene funkcionalnosti ili svrhe. List je skoro u potpunosti lišen volumne protežitosti, on je sav površina jer je ukupna površina otvorena sunčevoj svjetlosti ono što je bitno za fotosintezu. Slonove uši su također (velike) površine, jer je površina otvorena prema vanjštini bitan element u hlađenju krvi. Krzno se sastoji od mnogo dlačica, dakle, esencijalno jedno-dimenzionalnih, linijskih entiteta, zbog toga da se u njemu može osigurati sloj mirnog zraka koji služi kao termalna izolacija.
Oblik se, dakle, pojavljuje kao teleološki entitet koji je takakv kakav jest zbog konkretnih fizikalnih i kemijskih razloga. Ista "teleologija" oblika prisutna je i u stvarima koje mi stvaramo. Moderni automobili s niskom potrošnjom goriva su međusobno sve sličniji, jer je aerodinamičnost oblika i strujanje zraka oko njega pri velikim brzinama faktor koji bitno određuje potrošnju. Kuće i zgrade moraju imati mali omjer izložene površine i ukupnog volumena ukoliko od njih očekujemo dobru izolaciju i malu emisiju toplinske energije.
Oblik je nešto o čemu razmišljaju i prirodni znanstvenici (evolucijski biolozi, embriolozi, fizičari) i arhitekti i dizajneri (automobila) i umjetnici i inženjeri... Svaka od tih djelatnosti obliku pristupa malo drukčije, svaka u njemu vidi malo drukčiju teleologiju. Cilj je tribine da se o obliku porazgovara na interdisciplinaran način i da se različiti aspekti funkcionalnosti i "rezonantnosti" oblika razmotre iz perspektiva različitih struka.
E, sad, istina jest da ja ne poznajem mnogo ljudi, a pogotovo ne arhitekata, dizajnera i umjetnika (inženjere poznajem). Stoga mi je izbor bio nužno sužen. No kako poznajem jednog odličnog znanstvenika koji mi je usto i dobar drug, a i koautor, odlučio sam da pozovem njega. Naravno, Primož Ziherl iz Ljubljane odlično govori hrvatski pa to nije bio nikakav problem - problem je bio samo donekle što se nas dvojica prečesto predobro slažemo oko pogleda na svijet pa i na oblik. No, ipak, u ovoj tribini Primož je govorio o dosta drukčijim stvarima od mene, vezanim izravnije uz njegovo istraživanje (ispod).
Ostalo mi je dakle naći nekoga tko nije ni fizičar ni biofizičar ni biolog, jer te struke Primož i ja možemo, barem
donekle kompetentno, pokriti. I mislio sam tako i mislio ... I sjetio se Trga krčkih glagoljaša.
Ne znam točno što je na tom trgu posebno, ali je zadnje dvije godine postao mjesto na koje moram doći kad sam na
Krku. Nešto na njemu dobro diše, a i ja dobro dišem kad sam tamo. I tako sam došao do Idisa Turata koji je autor
tog projekta (ispod).
Idis je govorio drukčije nego Primož i ja, u nekim aspektima konkretnije, premda su za mene upravo ti aspekti koje on smatra "konkretnim" zapravo "apstraktni" (meni je posve apstraktan zahtjev klijenta (ispod) jer ga ne mogu formulirati matematički - očito je već da i riječi koristimo drukčije).
Snimak tribine traje 1h 25min, a ja sam u njega umontirao slajdove iz predavanja (uz dopuštenje Primoža i Idisa). Pa pogledajte
ako vas zanima.
Inače, oko ovoga "teleologija" (grč telos - svrha, namjena + logia - grana znanja): možda sam
upotrijebio pojam za koji malo ljudi zna šta je, a ako ste i vi među njima, slajd ispod trebao bi to objasniti.
| << Big in North Korea | Otpad naš svemirski >> |
Zadnji put osvježeno: 3. ožujka 2015. godine