Sakura haiku (20. travnja 2019. godine)

- Sogi

Kažu da životinje ne mogu pojmiti budućnost. Mislim da je to netočno, točniji iskaz bi bio da ne mogu pojmiti budućnost u onom opsegu u kojem je mi možemo pojmiti i da se njome ne opterećuju kao mi. Naš je koncept prošlosti i budućnosti "dar" evolucije gigantskog mozga koji crpi iz prošlosti i planira za budućnost. Dogodilo nam se tako da nam je sadašnjost izmaknula. Zato nikad više nećemo moći leći kao mačka na sunce, lijeno treptati i koji put zavrtiti repom, sve dok nam ne bude dosta. A onda ustati i odšetati u hlad magnolije, uvijek i potpuno u sadašnjem trenutku.

Postali smo bića koja žive za vrijeme koje nikad ne dolazi, jer samo je sadašnjost tu, a sva ona budućnost koju planiramo i željno iščekujemo zapravo ne postoji. A ako se i ostvari u nekoj budućoj sadašnjosti ni onda je nećemo moći uistinu proživjeti jer ćemo i tada promišljati o nekoj novoj budućnosti, a željena će nam se i iščekivana budućnost, koja je nakratko postala sadašnjost, učas istopiti u prošlost. Nema više. Nitko danas ne zna živjeti u sadašnjosti, a čak i nas nekoliko koji pokušavamo, u tome ne uspijevamo jer za to bi prvo trebalo napustiti svijet, popeti se na svaku planinu kao Basho, uskim putem prema sjeveru, ili preći pješice tisuću milja od Wisconsina do močvara Floride kao Muir, grleći usput hrastove Kentuckyja i srebrnu mahovinu Georgije. Trebalo bi se odmetnuti, a onda prestati pokušavati. A ni tada nije sigurno.

- Basho

Podsjeti nas na to svake godine cvat trešanja ili sakura kako ga Japanci zovu. Podsjeti nas da je još jedna godina došla i da će uskoro minuti; Sogi kaže kako se čini kao da smo je dugo čekali, tu dušu cvijeta trešnje, a brzo prođe. Mi smo bića kojima se vrijeme pričinja i ne znamo više gdje smo i kad ušli, a evo, već izlazimo, a da nikad nismo bili sposobni udahnuti svu dubinu postojanja, taj sklizavi satori koji je nešto okruglo što se kotrlja i koji ti, što ga više tražiš, to više i bježi - naći ga mogu samo oni koji odustanu od traženja jer traženje je planiranje budućnosti u kojoj će ga naći.

- Sampu

Trešnjev cvat je mandala. Beskonačno rafinirana čipka lagane duše tvari, skoro posve nematerijalnih latica, koja se svake godine pažljivo iznova izgradi da bi je vjetar u svega nekoliko dana i opet otpuhao. Kao mandalu.

- Buson

Ljepota je nepostojana, premda postoje ciklusi u kojima se pojavljuje i nestaje. I trešnjin cvat je dio samsare, cikličkog nastajanja i nestajanja, bitka koji se manifestira u stalnom kruženju. Smrt je kao i život dio iste priče. A trešnje nas podsjete da i u toj nemilosrdnoj biofizici bitka i ontologiji cvata ima mnogo ljepote.

- Issa

Zato trešnje iščekujemo s nestrpljenjem svake godine, strahujući da će nam cvat promaknuti i da ga se nećemo stići nauživati, da će nas žrvanj bivanja oslijepiti za ljepotu. Upravo tako to i bude svake godine kad sa žaljenjem opazimo da je cvat prošao. Ali bude nam i lakše što sve te ljepote više nema - svijet se opet vratio u uobičajeno stanje kad ga lakše podnosimo i kad možemo nastaviti sa svojim automatskim i ogrubjelim bivanjima.

- Koyû-ni

No, kao što cvatu trešnje, tako cvatu i ljudi, u cikusima rađanja i umiranja, rasta i propadanja, zdravlja i bolesti. I kao što se nijedna otpala latica više neće vratiti na trešnju, tako, naravno, nećemo ni mi, što god vam proroci naobećavali - doći će druge latice da budu lijepe i da opet otpadnu. Kao i mi.

- Moritake

Sakura je još koji dan, i to samo na sjeveru, gdje trešnje uvijek okasne.

- Kubutsu

Sve haikue u ovom tekstu na hrvatski je preveo Vladimir Devide. Danas, 21. travnja je dan Johna Muira zvanog i John Od Planina kojeg spominjem u tekstu, a spomenuo sam ga na ovim stranicama nekoliko puta, npr. u >> postu o ljetovanju na Pokljuki.

Ova priča o trešnjinom cvatu može se iskoristiti i kao brzi uvod u temeljne koncepte budizma. Ti se koncepti, kao što je i vidljivo iz mog teksta, mogu promatrati i "ateistički", tj. potpuno izvan religijskog konteksta - kao uvid u svijet dobiven promatranjem takta prirode.

satori - prosvjetljenje, spoznaja istinske naravi svijeta i postojanja (premda je "istinska" narav zapravo praznina - sunyata, a konačna, plemenita istina, spoznaja svijeta ispražnjenog od značenja. Bodhidharma, začetnik Chan budizma u Kini, preteče japanskog Zen budizma, na pitanje Koje je najviše značenje plemenite istine? odgovara Ne postoji plemenita istina, postoji samo praznina. Pravi sadržaj ovih naizgled paradoksalnih uvida postaje navodno dostupan tek onima koji dožive prosvjetljenje, stoga se, strogo govoreći, ništa od onoga što budizam podučava zapravo ne može podučiti niti shvatiti u pravom značenju, a to je pogotovo izraženo u kasnijim varijantama budizma, kao što je Zen.). Satori se posebno veže uz Rinzai Zen školu budizma koja smatra da se prosvjetljenje pojavljuje posve iznenadno, naglo i da je nemoguće predvidjeti hoće li se pojaviti, često bez obzira na trud uložen u proučavanje spisa, rješavanje zagonetki (koana) i meditaciju.

mandala - dijagram, shema koja simbolički predstavlja svemir, ali su njen ustroj i geometrija manje važni od procesa njenog pažljivog stvaranja i ritualnog uništavanja. U tibetanskom budizmu, mandale se iscrtavaju obojenim pijeskom, a taj, ponekad tjednima dug, osjetljivi posao završava tako da se mandala "rastavi", uništi, a pijesak vrati prirodi. Tim se procesom naglašavaju nepostojanost i nužna prolaznost, što su temeljne teme i preokupacije budizma.

samsara - ciklus kruženja tvari, svijeta i sveg života - rođenja i smrti, rasta i propadanja; nužne prolaznosti. U budističkom kontekstu, samsara se obično veže uz patnju postojanja, a oslobađanje od ciklusa bivanja i žudnje za materijalnim i prolaznim, tj. postizanje nirvane, krajnji je cilj prosvjetljenja. U različitim inačicama budizma, opisuju se i "mehanizmi" samsare, tj. načina na koji se nešto poput duhovne esencije reinkarnira u ciklusima ponovnog rođenja. U kasnijim varijantama budizma, kao što je Zen, udaljenim od hinduističkih zamisli o samsari, ne postoji trajno sebstvo koje prolazi kroz cikluse reinkarnacije, tj. ne postoji nešto kao "osobna duša" koja bi se vraćala u materijalni svijet.

<< Plućnjak

Djetelina >>

Zadnji put osvježeno 21. travnja 2019. godine