Granice znanosti (6. svibnja 2017. godine)
Kliknite na prozor iznad da započnete streaming s YouTube-a emisije "Društvena mreža" (HRT) od 18. travnja 2017. godine. Radi se o video zapisu
razgovora Blaženke Leib i mene o preprekama znanju, granicama, značenju i povijesti znanosti, o objektivnosti i subjektivnosti spoznaje, o naravi stvarnosti,
o matematici i biologiji, svijesti, o javnoj odgovornosti znanosti i znanstvenika ...
Mnogo smo toga dotaknuli u 42 minute koliko razgovor traje, a na nešto valjda i odgovorili. Ispod navodim neke Blaženkine i svoje zabilješke iz
zajedničke pripreme emisije. Razgovor nije u potpunosti slijedio ovaj sinopsis, ali su teme koje smo obuhvatili bile slične.
- U znanosti se kreće od definicije pa ćemo tako i mi - što je zapravo znanost?
- Glavna obilježja znanosti su objektivnost, sustavnost, argumentiranost (provjerljivost), logičnost, preciznost. No što je objektivno, a što subjektivno u znanosti? Može li objektivnost postojati kad je već znanstvenik, kao subjekt, onaj koji tu znanost promišlja i provodi?
- Ono što se svakako ubraja u objektivno i univerzalno jest matematika. No, što je ona zapravo i dokle seže njezina univerzalnost?
- Glavna obilježja znanosti su objektivnost, sustavnost, argumentiranost (provjerljivost), logičnost, preciznost. No što je objektivno, a što subjektivno u znanosti? Može li objektivnost postojati kad je već znanstvenik, kao subjekt, onaj koji tu znanost promišlja i provodi?
- Ono što se svakako ubraja u objektivno i univerzalno jest matematika. No, što je ona zapravo i dokle seže njezina univerzalnost?
- Matematika je nesumjnivo bila nužna za razvoj znanosti, no je li moguće označiti početak znanosti i korijene njezinog nastanka? I kako se ona
vremenom razvila u područje traženja odgovora na velika i značajna pitanja?
- Koja bi ste velika pitanja, na koja je znanost do sada odgovorila, izdvojili? Zbog čega su bitna?
- Je li išta od onoga što se događa u današnjoj znanosti na tragu veličine i važnosti ovih otkrića?
- Koliko je među pitanjima, na koja i današnja znanost traži odgovore, onih koja su “vječna”, odavno prisutna? Sugerira li njihova dugotrajna prisutnost da na njih znanost niti ne može naći odgovore?
- Određuje li ta pitanja više subjektivnost doživljaja nego objektivnost proučavanja pa je i to možda razlog što ih nikako ne uspijevamo odgonetnuti? Ili jednostavno ne spadaju u područje znanosti? (što uopće spada, a što ne u to područje)
- Što je onda stvarnost – možemo li to uopće znati ako poimamo samo ono što je naša predstava toga?
- Koja bi ste velika pitanja, na koja je znanost do sada odgovorila, izdvojili? Zbog čega su bitna?
- Je li išta od onoga što se događa u današnjoj znanosti na tragu veličine i važnosti ovih otkrića?
- Koliko je među pitanjima, na koja i današnja znanost traži odgovore, onih koja su “vječna”, odavno prisutna? Sugerira li njihova dugotrajna prisutnost da na njih znanost niti ne može naći odgovore?
- Određuje li ta pitanja više subjektivnost doživljaja nego objektivnost proučavanja pa je i to možda razlog što ih nikako ne uspijevamo odgonetnuti? Ili jednostavno ne spadaju u područje znanosti? (što uopće spada, a što ne u to područje)
- Što je onda stvarnost – možemo li to uopće znati ako poimamo samo ono što je naša predstava toga?
- Koliko je zloporaba znanosti, osim kroz njezine (materijalne / konkretne) produkte, prisutna i u svakodnevnoj (izvanznanstvenoj) retorici i
argumentiranju?
- Znači li to je znanost vrlo podložna društvenom kontekstu? Na koje sve načine?
- Ako ljudski um kao proizvod biološke evolucije nije dostatan alat za poimanje velikih pitanja, je li pred znanošću izgledan kraj?
- Znači li to je znanost vrlo podložna društvenom kontekstu? Na koje sve načine?
- Ako ljudski um kao proizvod biološke evolucije nije dostatan alat za poimanje velikih pitanja, je li pred znanošću izgledan kraj?
- Što bi bio današnji doseg i cilj znanosti – odgovoriti na velika i vječna pitanja ili dosegnuti visoku tehnološku razinu i uživati u njezinoj
blagodati ne uništavajući život? (što joj je zapravo svrha – pragmatičnost ili prioritetno bavljenje “udaljenijim” pitanjima).
Može li uopće svijet koji smo stvorili bez znanosti?
- Stvara li znanost svaki put kad riješi problem i niz dodatnih problema i kakva je uopće budućnost društva koje je toliko ovisno o znanstvenom napretku i tehnologiji?
- Stvara li znanost svaki put kad riješi problem i niz dodatnih problema i kakva je uopće budućnost društva koje je toliko ovisno o znanstvenom napretku i tehnologiji?
| << Crtice o STEMu, produktivnosti... | Znanost i filozofija >> |
Zadnji put osvježeno: 6. svibnja 2017. godine