Baćuške (05. ožujka 2012. godine)

Crna tempera na Canson papiru (250 g/m2, Universal student).
Sad, baćuška uopće nije ime. To je jednostavno deminutivni oblik zastarjele riječi koja znači "otac",
a obično se odnosi na seoske svećenike. "Uška" je uobičajeni završetak deminutiva, a korijen "bat" je
očigledno isti kao i onaj koji se pojavljuje u latinskom pater.
Iz "Russia", Donald Mackenzie Wallace, preveo A. Šiber
Iz "Russia", Donald Mackenzie Wallace, preveo A. Šiber
Samo su boljari prvog reda imali pravo, na primjer, nositi bradu, a ostalima su bili dozvoljeni jedino
brkovi.
Iz Wikipedije, >> Boyar, preveo A. Šiber
Iz Wikipedije, >> Boyar, preveo A. Šiber

1705. godine ruski car Petar I uveo je porez na brade da bi modernizirao rusko društvo slijedeći europske
modele. Oni koji su platili porez morali su nositi "znak brade". Bila je to bakrena ili srebrna oznaka
s ruskim orlom na jednoj strani, a na drugoj s donjim dijelom lica na kojem se vidio nos, usta, brkovi i
brada. Na oznaci su bile upisane dvije fraze: "Porez na bradu je plaćen" i "Brada je suvišan teret".
Iz Wikipedije, >> Beard tax, preveo A. Šiber
Iz Wikipedije, >> Beard tax, preveo A. Šiber
Nije mnogo socijalno psihološkog istraživanja provedeno na ovu temu, a ono što je objavljeno
čini se prilično šturim. Tako je 1969. godine Freedman je objavio da su studentice ocijenile bradato
muško lice kao muževnije, zrelije, neovisno, i sofisticiranije od obrijanog lica. Slično, i
Roll i Verinis (1971) i Kenny i Fletcher (1973) su našli da studenti ocjenjuju bradato lice kao
muževnije, jako, i iskreno, ali također i prljavije. Pances i Meindl (1978) su našli da bradatost
vodi do pozitivnijih ocjena. Međutim, Feinman i Gill (1977) našli su da se njihovim studenticama
najmanje dopadaju muškarci s bradom. Oni su ovaj nalaz sveli na mogućnost da su njihove
studentice iz Wyominga bile konzervativnije od onih iz Chicaga, Srednjeg zapada, Memphisa i
Kanade iz gornje četiri studije.
Iz Ray Bull i Nichola Rumsey, The Social Psychology of Facial Appearance (1988), preveo A. Šiber
Iz Ray Bull i Nichola Rumsey, The Social Psychology of Facial Appearance (1988), preveo A. Šiber

Od svih baćuški, ovaj treći mi je baš pravi baćuška. Zaziva neku priču. Možda se
tek probudio, još polupijan od prošle noći. Izgleda divlje, neuredno. Prvi baćuška mi je
više kao neko šumsko, polu-eterično biće, a drugi je plošan i previše nježan da bi bio
pravi baćuška.
Goga
Od svih baćuški, treći je najviše opterećen crnom bojom. Ali nije loše. Nekako mi se ne uklapa s prethodnom dvojicom, ali se slažem s tobom da najviše liči na pravog baćušku. Ne namiguje sretno, izgleda kao da je tek ustao iz kreveta i stao na razbijenu bocu od sinoćnje pijanke.
Toni
Goga
Od svih baćuški, treći je najviše opterećen crnom bojom. Ali nije loše. Nekako mi se ne uklapa s prethodnom dvojicom, ali se slažem s tobom da najviše liči na pravog baćušku. Ne namiguje sretno, izgleda kao da je tek ustao iz kreveta i stao na razbijenu bocu od sinoćnje pijanke.
Toni

A četvrti baćuška?
<< PCCP naslovnica | Tintilinićeva šumska staza >> |
Zadnji put osvježeno: 5. ožujka 2012. godine.