Akahitova waka (24. studeni 2010. godine)

Waka je forma japanske poezije sačinjena od dvije strofe od kojih prva ima tri stiha s tipično 5-7-5 slogova (kami-no-ku), a druga dva stiha s tipično 7-7 slogova (shimo-no-ku). >> Waka je preteča >> haiku forme koja je nastala odbacivanjem druge "strofe" wake.

Waka je kič. Haiku je kič. Waka i haiku su nenadmašna umjetnost. Sve tvrdnje su točne premda su kontradiktorne. To je i u duhu budističke filozofije koja je bitno utjecala na waku i haiku i koja se sasvim lijepo igra s paradoksima i kontradikcijama.

Budući da su forme tako kratke, njihova interpretacija bitno ovisi o čitatelju. Zato isti haiku može biti i kič, a i nenadmašan doživljaj. Kad Akahito (700-736) kaže Na proljetnu sam došao livadu brati ljubice na nama je da zamislimo i proljetnu livadu i ljubice. Oni koji imaju više iskustva te oni koji su osjetljiviji na prirodne fenomene zamislit će ljepšu livadu i ljepše cvijeće, a možda će konstruirati livadu koja ni ne može "stvarno" postojati, ali koja je neki ideal livade s ljubicama, uvijek osobno obojen. Možda će osjećaj biti i pojačan iskustvima koja nisu isključivo vizualna, npr. osjetom topline Sunca ili vlažnosti trave ili nekim doživljajem koji je čitatelj proživio u takvim okolnostima, možda dok je bio dijete - prirodni fenomeni najjače nas se dojme kad ih iskusimo po prvi put, a to je obično dok smo djeca. Cijela ta priča oko "livade s ljubicama" može tako postati izrazito kompleksan i lijep doživljaj. Na kraju, i Akahito kaže "Bješe tako lijepo". On ne kaže zašto je bilo tako lijepo, to možemo i sami konstruirati, ali znamo da je bilo toliko lijepo da je ostao da prenoći.

I zato kratka forma poput wake ili haikua sigurno može istovremeno biti i kič i vrijedan iskaz. To ovisi o interpretaciji. Interpretacija je bitna komponenta umjetničkog djela, teško je zamisliti umjetnost bez interpretacije.

No, zanimljivo je i da se potreba za interpretacijom pojavljuje i u fizici. Ovdje prije svega mislim na kvantnu mehaniku. Danas se fizičari manje-više slažu da je teorija kvantne mehanike jedinstvena, ali da su njene interpretacije mnogostruke. Elementarne interpretacije kvantne mehanike su Heisenbergova, Schrodingerova i Feynmanova, a postoje i druge, npr. interpretacija mnoštva svjetova ( >> Hugh Everett, >> David Deutch). Po tome se fizika približava umjetnosti. Da, ovaj iskaz je i glupost i istina i ljepota, a vi odredite što vam od toga najviše odgovara.

Cijela ova moja priča o waki i haiku nastala je nakon što sam pročitao knjigu "Japanska haiku poezija" pokojnog Vladimira Devidea, matematičara ali i velikog poznavaoca i štovatelja japanske kulture i jezika. Mogao bih reći i da je Devide bio umjetnik nakon što sam pročitao njegovu knjigu (naslovnica je prikazana ispod, prvo izdanje knjige je još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća).

Knjigu sam kupio na nedavno završenom zagrebačkom sajmu knjiga Interliber i to za samo 50 kuna. To mi je bila jedna od uspjelijih kupovina. Devide pokušava biti nepristran koliko je moguće - to je u "opisu posla" svakog matematičara i fizičara. Tako on uglavnom navodi izvore na osnovu kojih sudi, nudi alternativne prijevode haiku sa drugih jezika (engleski, ruski, njemački i francuski) i pozicionira svoje prijevode s obzirom na to. No, na momente se javi i Devide kao umjetnik, Devide kao čovjek dubokog osjećaja i doživljaja poezije. Tako nakon svog prijevoda Ryusuiovog haikua,

Devide kaže:

Krasno. Knjigu svim srcem preporučujem, a postova o haiku i waki će skoro sigurno biti još.

P.S.: Mene i pokojnog Devidea veže jedna zanimljiva koincidencija. Naime, iste godine (2002.) kad sam ja nagrađen >> godišnjom državnom nagradom za znanost u kategoriji znanstvenih novaka, Devide je nagrađen nagradom za životno djelo. Sjećam se sijede uspravne figure u prvom redu i to je otprilike to. Inače, te dodjele nagrada su nehumane, uvijek se tu naslikaju neki likovi koji s tim nemaju nikakve veze nego samo parazitiraju na cijelom događaju i oduzimaju mu bilo kakvu značajnost. Ali tako to valjda ide ...

Za više postova o haiku poeziji, pogledajte >> arhivu.

Zadnji put osvježeno 24. studenog 2010. godine