Briljanteen (01. veljače 2012. godine; materijal iz svibnja 2009. godine)
2009. godine postojala je, a i danas postoji, emisija Hrvatske televizije "Briljanteen". Ovo "teen" na kraju
govori da je namijenjena tinejdžerima, a bavi se većinom stilom i furkom što je tinejdžerima užasno važno. Da ne
budem baš pregrub, pojavi se tamo i pokoji dobar i relevantan prilog. U stvari, emisija je jedna od boljih na Hrvatskoj
televiziji, što treba više interpretirati kao pokudu HRT-u nego pohvalu Briljanteenu.
Uglavnom, u svibnju 2009. pozvala me je jedna mlada novinarka te emisije (zaboravio sam ime nažalost, a mislim i da je
bila honorarka i da više ne radi tamo) da budem gost i kažem nešto na temu "znanost o i u budućnosti". Ona je pripremila i
nekoliko pitanja na koja sam ja trebao odgovoriti u emisiji, a ja sam u prvom koraku napisao kratke skice tih odgovora s
dodatnim natuknicama koje su sugerirale kako bi se razgovor po potrebi mogao razviti i poslao ih joj natrag mailom. E pa, na
taj sam mail naletio neki dan pa ga u ovom postu prenosim. Možda nekome bude zanimljivo (ispod). Imajte u vidu da su moji
odgovori skicirani u proljeće 2009. godine. Inače, moje gostovanje u
Briljanteenu se ostvarilo, ali se slabo čega u vezi s tim sjećam osim da sam si za "nastup" kupio nove tenisice.
1. U kojoj mjeri znanost može predvidjeti kako će život izgledati za 30, 50 ili 100 godina?
Prirodna znanost se ne bavi time. Možemo slutiti što bi se moglo dogoditi poznavajući današnju situaciju u prirodnim znanostima.
Radi se o dobro obaviještenim spekulacijama. Ovdje se kratko može spomenuti da proboji u prirodnim znanostima često oblikuju
svakodnevicu dvadesetak ili tridesetak godina poslije.
2. Jedno od ljudima najzanimljivijih tema koje se tiču budućnosti je prodor čovjeka u svemir.
Ima li smisla naseljavati druge planete i hoće li se ljudi spustiti na Mars, te o čemu to ovisi?
Pretjeranog ekonomskog smisla za sad nema. Ima smisla u kontekstu vrlo dugog vremenskog perioda u kojemu bismo mogli
postojati kao vrsta. Teško je o tome razmišljati na skali od stotinjak godina koliko traje pojedini ljudski život. Proboj u svemir
ima najviše smisla kao zadatak koji ćemo sebi postaviti kao vrsta, privremeni razlog za optimizam, privremeni privid svrhe i smisla.
3. Kako će izgledati automobil budućnosti i koje će mu biti pogonsko gorivo? Često se spominju automobili na struju, na vodik
i na solarnu energiju?
Ovisi o tome kakve će biti države budućnosti i koliko regulacije će uvoditi u svakodnevne aktivnosti. Mogu zamisliti iznimno
učinkovite, potpuno uniformne automobile na solarni pogon ili struju, umrežene međusobno tako da s najmanje potrošnje energije
stignu od točke A do B. U takvoj situaciji nema mjesta za upravljanje automobilom, divljanje po gradovima, gigantske džipove koji
gutaju hektolitre benzina. Totalitarni promet u totalitarnoj državi. Ovdje se može nastaviti priča o budućnosti državnih uređenja.
4. Hoćemo li u budućnosti imati humanoidne robote u svakodnevnoj upotrebi u kućanstvima i na koji pogon će oni raditi? Kada bi
to stvarno moglo zaživjeti?
Možda, ali ne tako skoro. Humanoidni roboti morali bi imati humanoidni mozak ili barem nekakvu bijednu verziju humanoidnog mozga.
Čini se da su istraživanja umjetne inteligencije malo zapela. Svejedno, mogli bismo imati robote koji izuzetno pouzdano rade vrlo
ograničene zadatke (kao što danas imamo pametne usisivače). Ovdje se može nastaviti priča o AI, koliko zbilja poznajemo način na koji
mislimo, svijest, mozak. U vezi s tim: živo-neživo povezivanje (interfacing) koje će sigurno postojati bez obzira na to što ne razumijemo
mozak. Kačenje vanjskih digitalnih podražaja na optičke i slušne živce – vrlo realan mogući razvoj tehnologije pogotovo s obzirom na
napretke u liječenju sljepoće i mogućnost preciznog manipuliranja na sub-mikrometarskim skalama. Budućnost zabave i posla. Zavalit ću se u
stolac, staviti digitalnu kacigu i uključiti svoj mozak u mrežu mozgova svoje „tvrtke“ koja uopće nema fizičku realnost. Think-tank u
doslovnom smislu.
5. Što je to nanotehnologija i kako će se primjenjivati u budućnosti?
Novi „pametni“ materijali, bio-detektori, medi-detektori, novi nano-dizajnirani lijekovi. U crnom scenariju, nano-dizajnirani otrovi,
nano-mimetički virusi ili nešto slično. Ovdje se može nastaviti priča o pametnim lijekovima i njihovoj skupoći (vidimo to već danas kod
skupih lijekova za određene bolesti), mogućnosti da samo bogati kupe lijek i produže život, opet veza s budućim društvenim uređenjima,
revolucijama, izolacijom bogatih i znanošću za bogate.
6. Koliko je realno za očekivati da će u idućih 2000 godina na zemlji i dalje postojati život sastavljen od ljudi, životinja,
biljaka i mikroskopskih organizama? Koliko su realne teorije apokalipse i propasti svijeta koje proroci nagovještavaju svakih par desetljeća?
Ovisi djelomično o društvenim uređenjima budućih država. Ovdje spomenuti priču o ubojitim virusima koje ni danas ne kontroliramo zadovoljavajuće.
Teške zaraze mogle bi biti kraj čovječanstva ili barem kraj civilizacije. Ako ne bude nas, vjerojatno će biti žohara. Ovdje se priča može povezati
sa stalnim paranojama od virusnih zaraza (SARS, ptičja gripa, svinjska gripa, AIDS...)
7. Koliki će biti udio nuklearne energije u svijetu pred kraj ovog stoljeća? Trebamo li očekivati da će Hrvatska u idućem desetljeću graditi
nuklearne elektrane?
Vjerojatno će se uporaba nuklearne energije povećati. ITER projekt i nuklearna fuzija. Nije izgledno da će pojedine države graditi
fuzijske elektrane, vjerojatno će se s jednog mjesta energija distribuirati i prodavati.
8. Napisali ste i izdali SF roman "Problem promatrača". O čemu se radi u knjizi?
Da donesem knjigu? Ili je to >> neumjerena reklama?
NADOPUNA: (11.9.2014) Iz jednog detaljno očišćenog ormara u kojem (naravno) čuvam stvari za koje samo ja točno znam što su i po
kojima nitko osim mene ne smije čačkati, ispala je, odavno zaboravljena, snimka mog gostovanja u ovoj emisiji. Pa pogledajte je klikom na strelicu u
prozoru iznad (stream s YouTube-a). Vide se i nove tenisice :)
| << Boza | Načinjeno od grafena >> |
Zadnji put osvježeno: 11. rujna 2014. godine