Konjščinska utvrda izgrađena je u ravnici i po tome se izdvaja od drugih zagorskih srednjovjekovnih gradova koji su uglavnom podizani na uzvisinama. Sačuvani dio kaštela je dijelom obnovljen, a kao pravi Wasserburg nekoć je bio zaštićen s dva koncentrična šanca, a u utvrdu se ulazilo preko mosta. Središnji dio građevine imao je tlocrt kvadratnog oblika, a na svakoj strani nalazila se kula: tri polukružne i ulazna četverokutna kula na zapadnoj strani. U 16. stoljeću Konjščina je bila poprište burnih događaja. Godine 1545. tu se održala najveća bitka s Turcima u Hrvatskom zagorju i to u turnirskom stilu nadmetanja. U njoj je sudjelovao i Franjo Tahy, koji kasnije preuzima susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, a završila je porazom hrvatskog plemstva zahvaljujući lukavstvu turskih velikaša. Konjščinski posjed zvao se Selnica, a njime je gospodarila obitelj Konjski po kojoj je kasnije mjesto dobilo ime. U događajima koji su prethodili Seljačkoj buni vlastelin Mihajlo Konjski, kao zet Uršule Henning bio je upleten u plemićke sukobe.