Lepoglava i Ivanec

Lepoglava i Ivanec (3. lipnja 2012. godine)

Geografija oko Lepoglave i Ivanca podsjeća na "dugovalnu" varijantu Hrvatskog zagorja. Bregi su tu, ali su mekši i duži. Mekano, to je možda najbolji opis područja ispod Ivanščice.

Lepoglava je početkom devedesetih godina bila poznata kao gotovo "mitsko" mjesto hrvatske politike: svatko tko je nešto "vrijedio" robijao je u Lepoglavi (npr. Franjo Tuđman, Dražen Budiša, Vlado Gotovac, ...). Između dva rata robijali su tamo i komunisti (npr. Josip Broz, Moša Pijade, ...). U Lepoglavi je između 1943. i 1945. godine bio ustaški logor. Tako mekana geografija, a tako nesretna povijest.

U stvari, u Lepoglavi i nema mnogo toga osim kaznionice. Čak su i zgrade pavlinskog samostana sve do 2001. godine bile u sastavu lepoglavske kaznionice. Lepoglava ima vrlo lijepu i neobičnu crkvu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije (ispod i iznad).

Evo što o crkvi piše na jednoj od obavijesnih ploča postavljenih u blizini:

Gradnja crkve Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a od sredine 17. st. dograđivana je i ukrašavana. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom i baroknim oltarima, ukrašena veličanstvenim freskama Ivana Krstitelja Rangera te oltarom Blaženog Alojzija Stepinca. Samostan su gradili pavlini od 1650. do 1711. godine. Ukidanjem pavlinskog reda 1786. g. stavljen je pod državnu upravu koja je 1854. g. u samostanskim prostorima uredila zatvor. Godine 2001. samostan je vraćen Varaždinskoj biskupiji. Premda je čitava crkva spomenik nulte kategorije, od posebne su vrijednosti orgulje iz 1649. godine, koje su mehaničke s deset registara i skladnog baroknog zvuka te jedne od najstarijih u Hrvatskoj.

Područje Lepoglave odredište je hodočasnika - romara. Osim lepoglavske crkve, oni pohode i kapelu Sv. Ivana Krstitelja (iznad) koja se nalazi na brdašcu iznad Lepoglave. Na obavijesnoj ploči pored kapele piše:

Ranobarokna kapela posvećena Sv. Ivanu Krstitelju izgrađena je početkom 17. stoljeća, a temeljito obnovljena 1727. godine. Iako je vanjštinom skromna, ona svoje bogatstvo krije u unutrašnjosti. Očuvani inventar predstavlja značajnu umjetničku baroknu cjelinu - bočni oltari Sv. Vida i Sv. Florijana uz sjeverni zid lađe, oltari Sv. Barbare i Sv. Ane uz trijumfalni luk, oslikana propovjedaonica iz 1673. godine, oltarna oprema, sakristijski ormar.

Svetišni prostor kapele oslikao je 1731. godine najugledniji slikar hrvatskih pavlina, Ivan Krstitelj Ranger. Osim iluzionistični prikazanog oltara, u svetištu je također prikazan ciklus od šesnaest svetaca koje povezuje ime Ivan. Ova kapela predstavlja vrijednu baroknu cjelinu i ubraja se među najznačajnije sakralne spomenike iz doba baroka u Hrvatskoj.

Na žalost, ulaz u obje lepoglavske crkve koje smo posjetili bio je zaključan tako da ništa od baroknog blaga nismo uspjeli vidjeti.

Ivanec je par kilometara udaljen od Lepoglave. Ivanec, kao i Lepoglavu u bitnome definira crkva u centru mjesta (fotografija ispod).

To je crkva Sv. Marije Magdalene. Zanimljivo. Na maloj ploči ispred crkve piše:

Župna crkva Sv. Marije Magdalene. Crkva je gotovo iznova sagrađena 1754. godine. Na dan Sv. Jakoba (25. srpnja) crkvu je posvetio biskup Maksimilijan Vrhovec. Godine 1880. crkva je stradala u potresu, a današnji je oblik dobila 1894. godine pregradnjom stare crkve.

Nad Ivancem se nadvila Ivanščica, ali na jednom nižem bregu nalazi se crkva sv. duha koja se vidi odasvud iz Ivanca (fotografija iznad). Do nje se može doći automobilom. Crkvu okružuje teško pristupačno groblje na strmom terenu. Neposredno ispod crkve otvara se lijep pogled prikazan ispod. >> Kliknite na fotografiju da je prikažete u trostruko većoj rezoluciji (slijepljena panorama).

U Ivancu svakako treba posjetiti jezero Jarki (fotografija ispod).

Vjetar, šum šaša, zbor ptica, mekana trava pod nogama, miris vlage, vrbe.

<< Dvije crkve u Pušći

Cavtat >>

Zadnji put osvježeno 3. lipnja 2012. godine