Dvorana slave: Trifaccia, 3. ožujka 2016. godine

Barokna, 'trolična' maska pred zrcalom.

>> Trifaccia je bila jedan od mojih prvih projekata u kojima sam koristio 3D modeler (Wings3D). Nažalost, modele (maska i čaša) nisam uspio pronaći, ali ostale su slike renderirane u PovRayu (iznad i ispod).

Barokna, 'trolična' maska pred zrcalom.

Dobar dio "finog veza" slike nije u 3D modeliranju oblika nego u programiranju tekstura (detalj ispod) - uočite npr "ispucalo zlato" maske, okvir zrcala, dvije teksture drveta i fine mrežaste "pukotine" na površini zrcala. Sve su to višeslojne teksture programirane u PovRayu (ispod - možete li uočiti kakav je pod sobe u kojoj se objekti nalaze?).

Barokna, 'trolična' maska pred zrcalom. Detalj.

U folderu tog 7 godina starog projekta nalaze se i testovi tekstura koje su primijenjene na sfere (ispod - koliko vidim nisu sve teksture iskorištene ili se radi o probama prvih varijanti tekstura).

Testiranje tekstura.

Dosta sam eksperimentirao sa svjetlom. Pokušavao sam dobiti potpunu vidljivost svega u 3D sceni, ali i dojam svjetlosti koja brzo gasne u daljini. Slika ispod prikazuje jedan od ranijih rendera na kojima mi je svjetlost bila očito prejaka jer sam se u kasnijim verzijama odlučio za mračniji ugođaj (primjećujete li razlike između tri prikazane varijante?).

Barokna, 'trolična' maska pred zrcalom.

Može biti da sam inspiraciju za "svjetlosni ugođaj" tražio u slici "Oštrige" >> Osiasa Beerta iz 1610. godine koju sam također pronašao u folderu projekta (ispod). Na Wikipedijinoj stranici >> Osiasa Beerta može se vidjeti da je svjetlost koja brzo gasne u daljini vrlo tipična za njegove radove (a vide se i lijepo osvijetljene čaše vina, kao i na mojoj slici).

Osias Beert. Oysters, 1610.

Te 2009. godine svakodnevno sam slušao baroknu glazbu (prije svega Vivaldija, Bacha i Handela, dakle uglavnom religioznu glazbu). Izgleda da je jedna od ranih verzija slike uključivala i notne zapise (ispod su prikazani testovi notnih papira), ali sam od toga očito odustao.

Malo po malo barok me počeo zanimati i s drugih aspekata pa sam sve više o njemu razmišljao kao o "zlatnom dobu" - sjećam se da sam razmišljao o varijacijskom računu i >> braći Bernoulli i kako ni dan danas mnogi nemaju pojma o čemu se tu radi te kako ponekad protok stoljeća baš ništa ne znači. Onima koji bi htjeli imati malo detaljniji uvid u moja razmišljanja predlažem da pročitaju >> Wikipedijin članak o brahistokronskoj krivulji.

Note.
<< Kruška Prijateljev telefonski poziv >>

Zadnji put osvježeno: 3. ožujka 2016. godine.