Gradina Hreljin (1. svibnja 2012. godine)
Koliko li sam samo puta prošao kroz Hreljin i koliko sam puta rekao da ću jednom skrenuti u brdo, da vidim tu hreljinsku
gradinu? Mnogo. A vidio sam je tek danas.
S ceste od Hreljina do Križišća može se vidjeti toranj gradine - radi se u stvari o ruševinama Crkve svetog Jurja od koje
je impresivni zvonik praktički jedino što je preostalo (fotografije iznad i ispod).
Do hreljinske gradine vodi uspon kroz mjesto, sve do groblja. Tamo se možete parkirati i nastaviti pješke putićem koji se kroz borovu šumu spušta prema ruševinama.
Toranj Crkve svetog Jurja ukazat će vam se s dolazne staze kao što je prikazano na fotografiji iznad. Na ploči pored objekta piše:
MOGUĆNOST PADA PREDMETA S VISINE.
Grad Bakar
Na obavijesnoj ploči unutar zidina gradine može se pročitati da je hreljinska gradina odredište pješačke rute "Put Gradine". Tamo se također može saznati više o njenoj povijesti. Evo što na njoj piše (Turistička zajednica grada Bakra):
Hreljinski stari grad (Gradina) predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina izgrađenog na najzapadnijem dijelu Vinodola, iznad Bakarca, nekadašnje luke Hreljina, na uzvisini piramidalnog oblika i strmih obronaka, 321 m iznad mora. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte na prijelazu iz planinskog područja prema moru te se zbog tih razloga može kazati da je Hreljin bio velik srednjovjekovni feudalni grad.
Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada seže u 1225. g. kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Krčkim knezovima, kasnijim Frankopanima. Također, jedan od najranijih spomena Hreljina jes i onaj iz 1288. godine prilikom sastavljanja Vinodolskog zakona, čiji je potpisnik i grad Hreljin.
Crkvica (kapela) Blažene Djevice Marije najbolje je sačuvani objekt starog grada Hreljina. S velikom se pouzdanošću pretpostavlja da je izgrađena 1699. g., na mjestu prethodne frankopanske crkvice, jer je kapelica posvećena 1701. godine. Na to ukazuje natpis na latinskom jeziku u matici krštenih toga vremena. Iz navedenog zapisa razabire se da je kapelicu posvetio senjsko-modruški biskup Martin Brajković za vrijeme župnikovanja Pavla Tebaldija Tremaninija.
Prema zapisu u hreljinskoj crkvenoj spomenici, 1825. g. bila je temeljito obnovljena i tada imenovana kao Kapela Blažene Djevice Marije od Navještenja. Sve do kraja XIX. st. imala je kosi krov pokriven crijepom, a zatim je početkom XX. st. prekrivena ravnim betonskim krovom. Grad Bakar u potpunosti je obnovio kapelicu 2008. g. pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Rijeci i time je kapelica ponovo poprimila svoj izvorni oblik.
Ova je kapelica za stanovnike novog Hreljina imala veliku važnost, i to u povijesnom smislu kao jedini sačuvani objekt starog Hreljina, ali i u religijskom smislu te se sačuvao do danas običaj da se svakog 5. kolovoza na blagdan Gospe Snježne tu održava misno slavlje.
Područje gradine Hreljin je veliko ali je teško prepoznati što su ruševni zidovi nekad bili. Približite li se rubnim zidovima gradine otvorit će vam se lijep pogled prema krčkom mostu, Bakru i dionici autoceste u izgradnji (ispod). Staro ustupa mjesto novom. S novom dionicom prema Krku, Hreljin će biti još manje uočljiv nego do sad.
Panoramu na fotografiji ispod fotografirao sam iz parka pored hreljinskog groblja (sličan se pogled pruža i sa gradine). Vidi se prostor od rafinerije u Bakru (desno) do krčkog mosta (lijevo). >> Kliknite na fotografiju da je vidite u trostruko većoj rezoluciji.
| << Od Zaroka do Svetog Nikole | Varaždinske Toplice >> |
Zadnji put osvježeno 1. svibnja 2012. godine