Bljeskovi Beča III: Prema Belvederu (18. svibnja 2015. godine, materijal iz 14.5.2015.)
Ako već nismo vidjeli Durera, mogli bismo barem Klimta i Schielea. Moglo bi se poći prema dvorcu Belvedere, samo malo izvan onoga što se
smatra najužim centrom Beča.
Ispred parka stoji spomenik pobjedi (iznad).
Na vrhu visokog stupa je sovjetski vojnik sa zastavom i štitom na kojem se dobro vide srp i čekić - zlatni bljesak Beča. Oko vrata prepoznatljiva
automatska puška s valjkastim šaržerom - PPSh-41, špagin (iznad).
Zanimljivo, spomenik podignut 1945. godine da komemorira oko 17000 sovjetskih vojnika palih u bitki za Beč je još uvijek na mjestu, bez obzira na
česta negodovanja dijela austrijske javnosti koja ga naziva i "spomenikom nepoznatom pljačkašu". Koliko je spomenik star najbolje govori tekst koji
je na njemu urezan - radi se o rečenicama ispod kojih je potpisan Staljin:
Osmi svibanj je dan oslobođenja Beča, kao i Zagreba. Ispod spomenika smo 14. svibnja zatekli već sasušeno cvijeće, vijence i fotografije sovjetskih vojnika,
možda poginulih u borbama za Beč (iznad).
Rekao bih da, usprkos zločinima i kriminalu koje su sovjetski vojnici počinili u oslobađanju Beča i nakon toga, Austrijanci ipak smatraju da
se radi od oslobođenju. Najbolje je to formulirano u imenu ulice (ispod) koja nosi ime Ulica osmog svibnja (Strasse des Achten Mai), a
na ploči ispod imena ulice piše objašnjenje:
8. Mai 1945. Ende des Zweiten Weltkrieges in Europa. Befreiung von der NS-Diktatur.
OK. A sad prema ljepšim stvarima.
Iza spomenika je park Belvedere. U gornjem dvorcu Belvedere izloženi su radovi Klimta i Schielea, uključujući i
famozni Klimtov "Poljubac" ("Ljubavnike") i Schieleovu "Obitelj". Odlične slike. Ali tu je i
>> "Portret Fritze Riedler" i
još dobrih Schieleovih i Klimtovih slika. Vidi se i dio perioda kad Klimt "još nije bio Klimt". Vrlo zanimljivo.
U galeriji je i izložba srednjovjekovne umjetnosti
sa šokantno modernim i izvrsnim >> prikazom
bičevanja Krista. Slikar se zove >> Michael Pacher
i meni je ranije bio nepoznat.
Barok, uglavnom slabiji osim >> Franza Xavera
Messerschmidta (i njegovih glava) koji je vjerojatno genij. Umjetnost s početka 20. stoljeća, nešto malo slabijeg impresionizma (imaju slabijeg Moneta,
Maneta (pastel), Renoira, Pissarroa i čak i jednog Van Gogha, premda mi je sumnjiv), bečka secesija i Jugendstil (nije pretjerano
impresivno, osim možda jedne polu-lude slike >> Giovannija Segantinija,
>> Zle majke).
>> Friedrich Loos, solidan slikar manjih formata, ali to je otprilike to. Radi se o, recimo,
nekakvom realizmu (kustosi izložbe kažu "bidermajerski realizam"). Tu i tamo dobro pogodi svjetlost.
Nisam, naravno, sve spomenuo, svakako treba otići i vidjeti - ulaznica 14 Eura, odlična cijena za ono što se nudi. Vrijeme obilaska barem dva sata. Fotografiranje zabranjeno, osim u
dijelovima gdje nema slika, recimo u velikoj dvorani dvorca (ispod; fenomenalan >> trompe l'oeil) ...
... ili u kapeli dvorca (ispod). Barokna raskoš koje je Beč prepun.
Kroz prozore drugog kata vidi se park Belvedere (ispod) i Beč u pozadini.
Vani sfinge čuvaju dvorac. Habsburške jedre žene-lavice (ispod).
S dječicom na leđima (ispod). Ženaaa, maaaajkaaaa, kraljicaaaaa! Eto ti čega se Balkanac sjetio među ovim mitelevropćanima.
| << Bljeskovi Beča II: Lindenhof | Bljeskovi Beča IV >> |
Zadnji put osvježeno 18. svibnja 2015. godine